|
Najvažnije novosti
Verzija 4.2 je prvi put podržala višeprocesorske sisteme, a verzija 5.0 ih već preporučuje. Minimalni zahtevi se svode na 32 MB RAM-a, Pentium i bar 60 MB slobodnog prostora na disku, a preporuka je barem 64 MB RAM-a, što veći hard disk (ili Raid niz), 24-bitna grafička kartica koja podržava DirectX (posebno njegove video-overlay mogućnosti), dobra zvučna kartica i specijalizovani video hardver. Zahtevi nisu nerazumno podignutim, a razlika se svodi na to da više ne možete da radite na 486 konfiguracijama.
Osnovne inovacije nisu u domenu efikasnosti programskog koda, već u povećanju produktivnosti, kroz prilagođavanje korisniku. Većina recepata pokupljena je iz Photoshop-a - nije nam jasno zašto ekipa koja pravi Premiere nije i do sada češće virila u monitor kolega koji prave Photoshop. Najočiglednija promena je nestanak nezgrapnog Construction prozora, za koji nikad niste mogli da pronađete dovoljno mesta na ekranu. Zamenjen je Timeline prozorom, koji sa leve strane ima paletu za lakše snalaženje po sekvenci. Dodato je i ono za čime ste sigurno žudeli: ručica kojom "šetate" duž timeline-a i lupa kojom instantno uvećavate ili smanjujete "polje interesovanja". Tako ne morate svaki čas da žonglirate sa menijem u kome birate zumiranje, ili slajderom nekadašnjeg Construction prozora, da biste videli deo sekvence koji vas interesuje.
Monitorski prozor je redizajniran - u njemu sada vidite dva displeja. Levo je izabrani izvorni klip, a naročito je obogaćen mod za "trimovanje", precizno određivanje granica sekvence koja ulazi u montažu. Do ovog moda se lako dolazi: samo "prenesete" sekvencu u levi monitorski prozor. Ako kasnije ustanovite da ste loše "trimovali" kadar, potražite ga u Timeline prozoru i, držeći pritisnut Ctrl, dva puta kliknete na simbol sekvence. Izvorna sekvenca se automatski pojavljuje u trim modu monitorskog prozora, sa tekućim markerim in i out koje možete pomerati kako želite. Ovaj sistem je neuporedivo prostiji nego kod prethodnih verzija programa, a u desnom displeju monitorskog prozora vidi se trenutno stanje ekrana koje se očekuje u konačnom filmu... naravno, bez renderovanih prelaza između sekvenci.
Iz Photoshop-a je preuzeta i Action paleta, u kojoj možete da definišete tastere koji obavljaju česte operacije ili nizove operacija, što znatno ubrzava rad. Tehnika "ugnježdenih klipova" može takođe da ubrza rad: ako ste, recimo, počeli "iz sredine" i uradili neki deo kojim ste zadovoljni, možete da ga koristite kao "virtuelni klip" čak i pre nego što zatražite njegovu završnu obradu. Takav klip, u kome ste koristili nekoliko sekvenci, prelaza i filtera, možete da koristite kao izvorni materijal za novi klip. Premiere dozvoljava 64 nivoa ugnježdenih klipova, mada nekontrolisano korišćenje ove opcije svakako usporava rad. Ako vaš klip sadrži nekoliko virtuelnih klipova koji, opet, sadrže po nekoliko virtuelnih klipova, izgubićete osećaj o vremenu koje će Premiere utrošiti da bi došao do završne slike. A takvih slika u svakoj sekundi ima po 25...
|